Osnovni elementi likovnog predočavanja
Točka
Prazna površina papira u nama izaziva osjećaj čistoće, tišine, mira, očekivanja. Ona je pozornica koja čeka prikazivanje radnje, odnosno tišina koja očekuje zvuk. Točka u grafičkom smislu predstavlja najmanji grafički znak. Ona je ujedno temeljna likovna i optička vrijednost. Točkom možemo graditi, možemo je varirati i međusobno kombinirati. Točke možemo nizati vodoravno, okomito, dijagonalno, kružno ili slobodno, možemo ih po plohi pravilno ili nepravilno raspoređivati.
Skupljenim (gušćim) ili raspršenim (rjeđim) rasporedom točaka na plohi dobijamo tamnije odnosno svjetlije tonske vrijednosti. Time stvaramo privid trodimenzionalnih oblika na plohi ‐ to nazivamo grafičkom modelacijom.
Stvarati možemo i točkama u boji ‐ njihovim će međusobnim miješanjem nastati optičko miješanje boja. To je princip kojim se npr. služe pisači u boji ili zasloni računala.
Točkom se smatraju i razne crtačke i slikarske teksture kao i strukture nekih tvari poput strukture brusnog papira, zrnate fasade, pijeska i sl.
Linija(crta)
Linija je osnovni likovni element crteža koji je temelj svih oblika likovnog izražavanja: grafike, slikarstva, kiparstva, arhitekture, dizajna ili se koristi kao samostalna likovna disciplina.
Linearni odnosno linijski crtež je onaj u kojemu prevladava linija kao temeljni likovni element. Često se takav crtež koristi kao sredstvo predočavanja prvotnih ideja dizajnera kroz skice kompozicije zaslona računala ili stranice časopisa.
Linija nastaje gibanjem točke i kao takva označava putanju kretanja točaka na plohi ili u prostoru, pa možemo govoriti o plošnom ili prostornom crtežu. Prostorne linije susrećemo u prirodi kao krošnje drveća, trave, šiblje i slično dok su plošne linije interpretacija te prirode na plohi.
Osnovna svojstva linija
Linije po toku
Ravne linije i krivulje svih vrsta i smjerova nazivamo linijama po toku ili kretanju. Osnovna svojstva kretanja linija su vodoravna, uspravna i kosa različitih smjerova. Linije u svom kretanju mogu biti otvorene ili zatvorene. Kada su zatvorene stvaraju pravilne ili nepravilne likove.
Ravne linije
Ravne linije označavaju točnost i preciznost, povećavaju preglednost i smiruju kompoziciju. One mogu biti izvedene slobodno rukom (kaligrafske) ili tehničkim pomagalima (euklidske).
Krivulje
Postoje dvije vrste krivulja ‐ pravilne i slobodne. Pravilne krivulje u svom kretanju ne mijenjaju smjer, šire se i razvijaju pravilno. To su kružnica, elipsa, spirala te dijelovi parabole i hiperbole.
Slobodne krivulje u svom kretanju često mijenjaju pravac kretanja, stvaraju čvorišta, izvijaju se naprijed i natrag stvarajući određeni oblik. One označavaju likovno‐optičko gibanje, kretanje, nemir.
Linije po karakteru
Po svojem likovnom karakteru linije mogu biti tanke, debele, dugačke, kratke, oštre, neoštre, kontinuirane, isprekidane, izlomljene, prozirne, guste, jednolične, nejednolične.
Linije po značenju
Po svojem značenju linije mogu biti konturne (obrisne), strukturne i teksturne.
Konturne ili obrisne linije
To je linija koja opisuje i odvaja pojedine oblike na crtežu ili slici. Ona ocrtava ili opisuje vanjski rub oblika ili likova.
Strukturne linije
Kada strukturu ili građu neke materije gradi crta govorimo o strukturnim linijama. U prirodi su primjeri jež, paukova mreža, dlake životinja, kosa, čičak, grančice, krošnje stabala i tako dalje. Od izrađenih oblika u ovom smislu prepoznajemo ribarske mreže, čipke, žičane ograde, kotač na biciklu.
Teksturne linije
Kada neki oblik nacrtan obrisnom linijom ispunimo točkama ili linijama govorimo o teksturi odnosno teksturnim točkama ili linijama. One tada izražavaju karakter površine oblika.
U likovnom se izražavanju često kombiniraju obrisne, teksturne i strukturne linije.
Psihološko djelovanje i simbolika linija
Linija može najizravnije od svih likovnih elemenata izraziti puls, karakter, temperament i emocionalna stanja osobe koja crta.
Vodoravna linija djeluje mirno, opušteno, statično te zato simbolizira mir, opuštanje, smrt, blagostanje.
Uspravna linija je otpor vodoravnoj pa stoga i ima suprotno djelovanje. Ona izaziva osjećaj uspravnog kretanja, uzrasta, uzdignuća, življenja te simbolizira život i rast.
Dijagonalne ili kose linije u raznim smjerovima izazivaju osjećaj kretanja, gibanja i prostornost.
Obješena (konkavna) linija izaziva osjećaj opuštenosti, umora i lijenosti.
Ispupčena linija ostavlja dojam energije, volje i otpora.
Blago valovita linija ulijeva osjećaj nježnosti, blagosti, elegancije, ljepote, blagih emocija i ženstvenosti.
Izlomljene linije izazivaju osjećaj grubosti, energije i muževnosti.
Slobodna linija ostavlja dojam pokreta, gibanja, nemira, veselja, bojazni, mržnje, boli… ovisno o njenom gibanju po plohi i njezinom tvrđem ili mekanijem karakteru.
Ploha i oblici
Ploha je dvodimenzionalna stvarnost, odnosno element koji ima dužinu i širinu. Plohu kao likovni element nalazimo u plošnom i prostorno‐plastičkom oblikovanju, odnosno slikarstvu, kiparstvu, arhitekturi i ‐ dizajnu. Ona nam služi kao ravnina na kojoj se izražavamo.
Prilikom stvaranja na plohi poštujemo njen dvodimenzionalni karakter tako da oblikujemo plošnim oblicima koje nazivamo likovima ili sugeriramo privid prostora i volumena kako bi “negirali” plohu (čini nam se da se na plohi nalazi dubina ili trodimenzionalni oblik).
Likovi nastaju projekcijom volumena odnosno trodimenzionalnih oblika na plohu. Na primjer, sjena je projicirani oblik koji na ravnini postaje dvodimenzionalni lik.
Osnovna svojstva ploha
Plohe imaju određena likovna svojstva i svoj likovni karakter. Osnovno je svojstvo plohe njezina dvodimenzionalnost. U tom ih smislu možemo podijeliti na samostalne i funkcionalne odnosno nesamostalne plohe.
Samostalne plohe
Samostalne su plohe one koje zatvaraju neki oblik. One samostalno stoje u prostoru ili kao samostalni likovi stvaraju kompoziciju na plohi.
Funkcionalne ili nesamostalne plohe
Funkcionalne su plohe one koje zatvaraju neki volumen ‐ one su oplošja tijela. Susrećemo ih u arhitekturi i kiparstvu gdje su to fasade i unutarnje stijene odnosno vanjski i unutarnji dijelovi skulpture.
Oblici (likovi)
Ploha po karakteru može biti ravna, zaobljena, napeta, izlomljena, nepravilna, slobodna, geometrijska, obojena, svijetla, tamna, oštrih i mekanih bridova, mala ili velika, obla ili uglata itd.
Iz karaktera plohe možemo konstatirati dvije osnovne grupe likova ‐ geometrijski i slobodni.
Geometrijski likovi
Geometrijski likovi su: kvadrat, pravokutnik, trokut, višekutnik, krug, elipsa itd. Oni su strogo određeni i djeluju mirno i statično.
Slobodni likovi
Slobodni likovi razgrađuju pravilnost i određenost te ne podliježu nikakvoj geometrizaciji. Oni djeluju nemirno, pokretljivo, životno i slobodno, a podsjećaju na razne organske oblike koje nalazimo u prirodi.